Najveće svjetske ekonomije 2050

Kako se investitori mogu spremiti za globalne promjene

Kina i Indija su bile najveće privrede na svijetu prije sredine 19. vijeka zbog velikog broja stanovnika. U to vreme, ekonomski rezultat je bio funkcija populacije, a ne produktivnosti. Industrijska revolucija je dala produktivnost jednačini i Sjedinjene Američke Države su do 1900. postale najveća svjetska ekonomija. Inovacije u proizvodnji, financiranju i tehnologiji pomogle su održavanju ovog statusa do današnjeg dana.

Produktivnost je dostigla vrhunac u Sjedinjenim Drzavama nakon dot-com buma u ranim 2000-im godinama i opada u poslednjoj deceniji. Istovremeno, globalizacija ubrzala je prenos tehnologije širom svijeta. Ovi trendovi sugerišu da će stanovništvo, a ne inovacije, ponovo postati ključni pokretač ekonomskog rasta. Kina i Indija će ponovo postati najveće svjetske ekonomije u narednim godinama.

PricewaterhouseCoopers, multinacionalna konsultantska firma sa sjedištem u Londonu, objavila je izvještaj pod nazivom The World 2050. godine u februaru 2017. godine, u kojem će se detaljno utvrditi kako će se svjetski ekonomski poredak promijeniti do 2050. godine. U izvještaju istraživači vjeruju da će ekonomija Sjedinjenih Država pasti na treće mjesto - nakon Indije i Kine - i većina Evrope pada iz deset najvećih ekonomija. Ovi trendovi mogu imati značajne implikacije za međunarodne investitore.

Top 10 ekonomija u 2050

Izveštaj PwC The World iz 2050. godine ukazuje na to da će tržišta u razvoju činiti mnoge od deset najvećih svetskih ekonomija od strane bruto domaćeg proizvoda (BDP) i pariteta kupovne moći (PPP) do 2050. godine.

Donja tabela prikazuje procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2016. i projekcije PwC-a za 2050. godinu kako bi se pokazale ove promjene.

2016

2050

kina

kina

Sjedinjene Države

Indija

Indija

Sjedinjene Države

Japan

Indonezija

Njemačka

Brazil

Rusija

Rusija

Brazil

Meksiko

Indonezija

Japan

ujedinjeno kraljevstvo

Njemačka

Francuska

ujedinjeno kraljevstvo


Izveštaj PwC-a takođe razmatra najbrže rastuće ekonomije između 2016. i 2050. godine, koje uključuju granična tržišta prema današnjoj definiciji.

Zemlja

Stopa rasta BDP-a

Promena položaja

Vijetnam

5.1 procenata

12 mesta

Filipini

4,3 posto

9 mesta

Nigerija

4,2 posto

8 mesta


Sve u svemu, PwC veruje da će globalna ekonomija udvostručiti do 2042. godine, rasteći sa prosečnom stopom od 2,6 odsto između 2016. i 2050. godine. Ove stope rasta će uglavnom uticati zemlje u razvoju tržišta, uključujući Brazil, Kinu, Indiju, Indoneziju, Meksiko , Rusije i Turske, koja će porasti sa prosečnom stopom od 3,5 odsto, u poređenju sa samo 1,6 odsto prosečnog kursa za Kanadu, Francusku, Nemačku, Italiju, Japan, Veliku Britaniju i SAD.

Implikacije za investitore

Prihode u kućnim zemljama: Većina investitora ima preveliku težinu u investicijama unutar svoje zemlje. Na primjer, Vanguard je utvrdio da su američki investitori držali oko 29 posto više američkih akcija od tržišne kapitalizacije u SAD, što je bilo 43 posto na dan 31. decembra 2010. Finansijska teorija ukazuje na to da investitori trebaju izdvojiti više stranih vrijednosnih papira, što pomaže povećanju diverzifikacije i dugoročni povratak prilagođen riziku.

Prilično pristrasnost u matičnim zemljama mogla bi postati još problematičnija jer Sjedinjene Države vode manje i manje globalne tržišne kapitalizacije: ako američki investitori zadrže iste alokacije za strana ulaganja, uprkos padu američkog učešća u globalnoj tržišnoj kapitalizaciji, oni će imati veća pristrasnost na matičnim zemljama.

Investitori treba da planiraju da u narednim godinama više izdvajaju na tržišta u razvoju kako bi izbjegli ovu skupu pristrasnost.

Geopolitičke promjene: Sjedinjene Države su već godinama imale vodeću ulogu u globalnoj ekonomiji, ali bi ta dinamika mogla početi da se mijenja sa porastom tržišta u razvoju. Na primjer, američki dolar je dugo bio najvažnija rezervna valuta u svijetu, ali bi kineski juan mogao prevazići dolar u narednim godinama. Ovo bi moglo negativno uticati na procenu američkog dolara tokom vremena i potencijalno destabilizirati globalnu ekonomiju ako je juan nestabilan.

Kina, Rusija i mnoga druga tržišta u razvoju takođe su preuzele sve veću ulogu u globalnim razgovorima. To bi moglo predstavljati izazov za SAD i Evropu u narednim godinama, posebno kada je u pitanju trgovinska pitanja ili globalni sukobi.

Ova dinamika mogla bi promijeniti trenutni profil rizika na globalnim tržištima potencijalno povećanjem geopolitičkih rizika dok se borbe moći igraju između zemalja tokom vremena.

Bottom Line

Sjedinjene Države bile su najveća svjetska ekonomija dugo vremena, ali se te dinamike brzo mijenjaju, jer Kina, Indija i druga tržišta u razvoju dobijaju zamah. Investitori treba da budu upoznati sa ovim globalnim promenama i pozicioniraju svoj portfolio kako bi izbegli pristrasnost na domaćem nivou kroz povećanu međunarodnu diverzifikaciju, kao i zaštitu od potencijalnih geopolitičkih rizika koji mogu nastati iz ovih borbi za moć.