Prate ih Koreja, Nemačka, Velika Britanija, Japan, Meksiko, Novi Zeland i Belgija zaokružuju Top 10.
Mala biotehnološka preduzeća su pravilo, a ne izuzetak, sa 72 procenta biotehnoloških firmi u Sjedinjenim Državama sa 50 ili manje zaposlenih.
Rangiranje ukupnih troškova za istraživanje i razvoj ukupne biotehnologije
Broj firmi je jedan od načina za rangiranje biotehnologije po zemljama, dok su izdaci u istraživanju i razvoju drugi. Sjedinjene Države odlaze svoje najbliže konkurente, Francusku, sa osam na jedan, na skoro 27 milijardi dolara, na nešto više od 3 milijarde dolara 2012. Druge velike potrošače su Švajcarska, Koreja, Japan, Njemačka i Danska za svega preko milijardu dolara.
Promenljiv pejzaž za istraživanje i razvoj
Međutim, budžeti za istraživanje i razvoj osjetili su pritisak u Evropskoj uniji, Japanu i Sjedinjenim Državama od 2008. godine, sa samo 1,6 posto godišnje stope rasta u 2008. do 2012. godine. U međuvremenu, Kina nastavlja da povećava svoje troškove za R & D uopšte , što je udvostručilo u periodu između 2008. i 2012. godine.
Kao rezultat toga, očekuje se da će Kina do 2020. biti vodeća potrošača u istraživanju i razvoju, prema OECD-u. U izveštaju iz 2012. godine utvrđeno je da su javne finansije u mnogim zemljama još uvek čvrste, pa nisu mogli da povećaju budžete za istraživanje i razvoj sa javnim finansiranjem, kako je to učinjeno na vrhuncu ekonomske krize u periodu 2008-2010.
Međutim, prema izvještaju OECD-a o nauci i tehnologiji iz 2010. godine, čini se da je industrija slika u kasnijim godinama izgledala bolje za nekoliko zemalja koje nisu članice OECD-a, uključujući Singapur, Brazil, Kinu, Indiju i Južnu Afriku (OECD, 2010).
Iako je Japan na drugom mestu po brojnim kriterijumima OECD-a, uopšte se ne nalazi u prvih 5 u skladu sa drugim izvorima i kriterijumima. U avgustu 2010, naučni Amercian rangirao je top 5 biotehnoloških zemalja u "Worldview Scorecard" -u SAD, Singapuru, Kanadi, Švedskoj i Danskoj.
Ove rang liste su sastavljene na osnovu sljedećih kriterijuma: IP i sposobnost da se zaštiti, intenzitet, koji se definiše kao potrošnja na istraživanje i razvoj, dostupnost rizičnog kapitala i podrške, dostupnost stručnog kadra i ukupna rangiranja zemlje u smislu preduzetništva i drugih fondacija. Zemlje koje dobro rade su one sa snažnim podsticajima za razvoj tehnologije i niz opcija za dobijanje istraživačkog finansiranja.
Izvan granica: Izveštaj o globalnoj biotehnologiji 2010, Ernst i Young, ukazuje na to da su Kina i Indija rangirane kao najviše dve zemlje za povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) tokom onog što se naziva Globalna recesija u protekle dve godine.
Statistički podaci ukazuju na to da će Kina uskoro postati treće najveće farmaceutsko tržište nakon SAD-a i Japana i, kako je popularno (jeftino) mjesto za outsourcing, dobro će biti u narednim godinama. Indija je takođe imala koristi od smanjenja troškova i smanjenja troškova u drugim zemljama tokom recesije, zbog svoje visoko kvalifikovane radne snage i niže proizvodnje i troškova istraživanja.
Izvori:
OECD, Ažurirano Juli 2015. http://www.oecd.org/sti/inno/keybiotechnologyindicators.htm
Ernst & Young, 2010. Iza granica: globalni izveštaj o biotehnologiji 2010.