Kako globalizacija utiče na međunarodne investitore
U ovom članku ćemo pogledati iznad svakodnevnih implikacija globalizacije i ekonomskih implikacija koje utiču na međunarodne investitore.
Globalizacija koristi svjetske ekonomije
Većina ekonomista se slaže da globalizacija pruža neto koristi pojedinačnim ekonomijama širom svijeta, time što će tržišta učiniti efikasnijom, povećati konkurenciju, ograničiti vojne sukobe i ravnomjerno širiti bogatstvo širom svijeta. Međutim, opća javnost teži da pretpostavlja da troškovi vezani za globalizaciju prevazilaze koristi, naročito u kratkoročnom periodu, što je izazvalo probleme koje ćemo istražiti u sljedećem dijelu protekcionizma .
Izveštaj Milenskog instituta za globalizaciju svetske ekonomije u Milenijumu naglašava mnoge koristi od globalizacije, dok ističe neke od rizika koje vlade i investitori treba da razmotre. Ali, u celini, postoji konsenzus među ekonomistima da globalizacija pruža neto koristi zemljama širom svijeta i stoga ih uopće treba prihvatiti od strane vlada i pojedinaca.
Neke od prednosti globalizacije uključuju:
- Strane direktne investicije . Strane direktne investicije ("FDI") imaju tendenciju povećanja sa mnogo većim stopom od rasta svjetske trgovine, pomažući povećanju prenosa tehnologije, industrijskom restrukturiranju i rastu globalnih kompanija.
- Tehnološke inovacije . Povećana konkurencija iz globalizacije pomaže u podsticanju razvoja novih tehnologija, posebno uz rast direktnih stranih investicija, što pomaže poboljšanju ekonomskog učinka time što će procesima učiniti efikasnijim.
- Ekonomije skale . Globalizacija omogućava velikim kompanijama da realizuju ekonomiju obima koja smanjuju troškove i cene, što zauzvrat podržava dalje ekonomski rast , iako to može da šteti mnogim malim preduzećima koji pokušavaju da se takmiče u zemlji.
Neki od rizika globalizacije uključuju:
- Međuzavisnost. Globalizacija dovodi do međuzavisnosti između nacija, što bi moglo dovesti do regionalnih ili globalnih nestabilnosti ako lokalna ekonomska fluktuacija na kraju utječe na veliki broj zemalja koje se oslanjaju na njih.
- Nacionalni suverenitet. Neki vide rast nacionalnih država, multinacionalnih ili globalnih firmi i drugih međunarodnih organizacija kao pretnju suverenitetu. Na kraju, to bi moglo dovesti do toga da neki lideri postanu nacionalistički ili ksenofobični.
- Distribucija kapitala. Prednosti globalizacije mogu biti nepravedno iskrivljene prema bogatim narodima ili pojedincima, stvarajući veće nejednakosti i dovodeći do potencijalnih sukoba na nacionalnom i međunarodnom nivou kao rezultat.
Tarife i drugi oblici protekcionizma
Ekonomska kriza iz 2008. dovela je do toga da mnogi političari dovode u pitanje meritum globalizacije. Od tada, globalni tokovi kapitala su pali sa 11 triliona dolara u 2007. godini na trećinu te cifre u 2012. godini. Iako neki od njih mogu biti ciklični po prirodi, mnoge zemlje implementiraju tarife i druge oblike protekcionizma dizajnirane da zadrže rizik u svojim finansijskim sistemima i krize su manje štetne, iako to dolazi po cenu odustajanja od koristi koje smo videli.
U SAD-u i Evropi uvedeni su novi bankarski propisi koji ograničavaju protok kapitala kako bi se smanjio rizik od zaraze. Takođe su uvedene tarife kako bi se zaštitile domaće industrije koje su se smatrale vitalnim, kao što je tarifa od 127% na kineskim klipovima ili Japanska tarifa od 778% za uvezeni pirinač. U zemljama u razvoju ove brojke su još gora, a brazilske tarife su četiri puta veće od Amerike i tri puta veće od Kine.
Izbor Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama i Britanci glasali su da napuste Evropsku uniju - poznatu kao " Brexit " - doprineli su i pokretu protiv globalizacije. Ovi trendovi su vođeni zbog antiimigrantskih osećanja u Evropi, mada su se izbori koji su se desili u 2017. godini pokazali uglavnom pro-globalizacijom, a ne antiglobalizacijom.
Globalizacija može biti neizbežna tokom dugoročnog perioda, ali na kratkoročnom putu ima mnogo izbočina na putu. Ovi udarci često podstiču ekonomske krize ili neke negativne posledice globalizacije, ali na kraju, svet je uvek uspeo da sazna da protekcionizam može pogoršati lošu situaciju.
Bottom Line
Globalizacija uticala je na skoro svaki aspekt savremenog života i nastavlja da bude sve veća sila u globalnoj ekonomiji. Iako postoji nekoliko nedostataka globalizacije, većina ekonomista se slaže da je to sila koja je nezaustavljiva i neto korisna za svjetsku ekonomiju. U prošlosti je oduvek bilo perioda protekcionizma i nacionalizma, ali globalizacija i dalje predstavlja najšire prihvaćeno rješenje za osiguranje konzistentnog ekonomskog rasta širom svijeta.