Prošlo je mnogo godina od kada su Federalne rezerve u Sjedinjenim Državama povećale kamatne stope. Stambena kriza iz 2008. godine i globalna ekonomska pitanja koja su uslijedila primorala su američku centralnu banku da započne šest godina snižavanja kamatnih stopa i politiku kvantitativnog ublažavanja. Dok se američka ekonomija poboljšala počevši od 2015. godine, oporavak je vodio ostatak sveta. Letargični ekonomski uslovi u Evropi doveli su do toga da Evropska centralna banka uvede program kvantitativnog ublažavanja početkom 2015. godine.
Dok su kamatne stope u SAD padale na niži procenat na padovima, evropske stope su padale na negativne nivoe u nekim nacijama i tamo su ostale početkom 2017. godine. Početkom 2017. američke federalne rezerve povećale su stopu Federalnih fondova dva puta koja su bila prvi porast cijena u mnogim godinama. Osim toga, američka centralna banka je vodila tržišta da očekuju još dva povećanja stope u 2017. godini.
U Kini , usporavanje privrede dovelo je do kineske centralne banke da snizi kamatne stope jer se zemlja bori da postigne stopu rasta od 7%, do sada je pala ispod tog nivoa. U Rusiji , kombinacija sankcija koje su nametale SAD i Zapadna Evropa i niske cene sirovina dovela je do slabljenja ruske ekonomije. U Brazilu, Australiji, Kanadi i drugim zemljama u proizvodnji robe, niže cijene su smanjile prihode zbog čega su njihove valute ušle u 2015. Međutim, veća cena robe od kraja 2015. godine pa do početka 2016. godine prouzrokovala je oporavak u mnogim valutama osetljivim na robu.
Tržište medveda u robnim cijenama koje su počele 2011. godine kada su cijene sirovina dosegle vrhunac, rezultat je mnogih ekonomskih pritisaka na globalnu ekonomiju. Kako je Kina usporila, potražnja za roba je smanjena. Kina, zbog svoje populacije i rasta, najvažnija je nacija na svetu kada je u pitanju sirovina.
Štaviše, američki dolar je rezervna valuta sveta i kao takav, to je mehanizam cene za većinu sirovina. Umereni rast u SAD uslovio je da dolar počne da se ojača počevši u maju 2014. Do marta 2015. dolar je prikupio 27%. Krajem 2016. dolar je porastao na novu visoku, najviši nivo od 2002. godine, pre korekcije niže tokom prvog meseca 2017. godine.
Perspektive povećanja kamatnih stopa u SAD znače da će dolar imati veći prinos od drugih konkurentnih valuta. Veće američke kamatne stope u kombinaciji sa umerenim rastom američke ekonomije podržavaju dolar. Centralna banka SAD-a bila je u zateznom ciklusu koji je započeo u decembru 2015. godine sa dva stopa rasta od 25 baznih poena od tada. Fed je upozorio tržišta na verovatnoću dodatnih kratkoročnih stopa rasta u 2017. godini.
Rastući dolar je uglavnom medved za cijene sirovina. Porast kamatnih stopa je takođe negativan faktor za robu. Kada se kamatne stope raste, više košta više za prenos ili finansiranje dugih pozicija ili zaliha roba. Prema tome, potrošači i kupci sirovina postaju manje vjerovatni da imaju inventar. Jedan od razloga zbog kojeg su cijene robe porasle između 2008. i 2011. godine jeste niski nivo kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama.
Ovo je umanjilo vrijednost dolara i izazvalo stope finansiranja kako bi se pokušala u pokušaju centralne banke da stimuliše privredu.
Sada kada se kamatne stope rastu u američkim cenama roba, mogli bi se videti i neki pritisci na niskom nivou. Početkom 2016. godine, bakar se trgovao s padovima od 1,9355 dolara po kilogramu pre nego što se oporavio kasnije tokom godine. Međutim, u 2008. godini, bakar je trgovao nešto manje od 1,25 dolara, a 2000. cijena je iznosila oko 85 centi po nivou funte. U decembru 2015. godine, zlato je pala na najnižu cenu od februara 2010. godine kada se trgovalo na 1045,40 dolara po unci. U 2008. godini, zlato je bilo na nivou ispod 1035 dolara, a 2000. godine; cena žutog metala bila je ispod 300 dolara za uncu. Međutim, zlato je zabeležilo impresivne dobitke u mesecima koji su uslijedili u decembru 2015. godine. Cijena sirove nafte je u junu 2014. pala sa više od 107 dolara za barel, ispod nivoa od 26,05 dolara u februaru 2016.
U 2008. godini sirova nafta pala je na najmanju stopu od 32,48 dolara, a 2000. godine; cijena je bila ispod 25 dolara za barel. Početkom 2017. godine cena nafte je dvostruko veća od februara 2016. godine. Iako bi veće kamatne stope mogle da ugroze impresivne povjere od krajeva 2015. i početka 2016. godine, stope su samo jedan od mnogih faktora koji određuju put najmanjih otpora za cijene robe.
Postoji mnogo pitanja koja podstiču cijene robe veće ili niže tokom vremena. Ekonomsko usporavanje Kine, najnaseljenije nacije na svijetu, može uticati na potražnju. Rastuće kamatne stope u Sjedinjenim Državama imaju tendenciju da ojačaju dolar koji može staviti više pritiska na cijene robnih dobara. Veći troškovi finansiranja roba u dolarskim uslovima mogu biti znak medija za sirovine. Međutim, ako se stope rastu zbog povećanja inflatornih pritisaka na američku ili globalnu ekonomiju, cijene robe mogu porasti uz stope. Zbog toga je nivo realnih kamatnih stopa koji mogu imati međugledan uticaj na robu kada se kreću više, a inflacija može biti veoma bikantan signal za sirovine.
Iako rastuće kamatne stope mogu biti medjusobne za cijene roba, postoje i mnogi drugi razlozi kada je u pitanju put najmanjih otpornosti cijena u ovoj klasifikaciji klasične imovine.